понедељак, 22. фебруар 2021.

POLICIJA ZAUSTAVILA BAKU PRASETA I ODUZELA MU PORŠEA! Jutjuber uhvaćen dok je vozio tuđi automobil! (VIDEO)


 Po poslednjim saznanjima Kurira, dana 22.02.2021 godine oko 16.35 časova od strane patrole žandarmerije zaustavljeno je putničko vozilo "Porše Karera" stranih registarskih oznaka kojim je upravljalo lice Bogdan Ilić (jutjuber Baka Prase).

Baka Prase
foto: Pritnscreen

Od strane auto patrole utvrđeno je da lice upravlja vozilom registrovanim u inostranstvu bez prisustva vlasnika vozila, a pri tome ima stalno prebivaliste u RS. Vozilo će biti privremeno oduzeto u SPI Zapad,  zbog sumnje u carinski prekršaj i policijskih provera.

FUDBALSKI SUDIJA BIĆE VEČNO ZAHVALAN DVOJICI SUGRAĐANA IZ NOVOG PAZARA: Hrabri policajci ga izvukli iz požara i spasli mu život


 Hvala policajcu Srećku Banoviću i njegovom kolegi Rizvanoviću. Da nije Srećka bilo i njegove požrtvovanosti, ko zna šta bi se desilo. Ovako, zahvaljujući Srećku danas sam živ i ovde sa vama!

Ovako je danas u Novom Pazaru novinarima govorio Enes Gegić, fudbalski sudija iz Novog Pazara koga je pre petnaestak dana iz vatrene stihije, dok je gubio snagu i padao izvukao novopazarski policajac Srećko Banović.

Tog dana vatra je zahvatila objekat nekadašnjeg preduzeća "Razvitak" u Novom Pazaru koja je na tek nekoliko metara od kuće Gegića.

"Buknulo je iznenada, vatra je gutala fabriku, moja kuća na nekoliko metara, borio sam se, prskao vodom iz creva fasadu moje kuće da ne plane, bilo je jako teško, nagutao sam se dima, izgubio snagu, počeo da padam… Sećam se da mi je u tim trenucima pritrčao policajac, dohvatio me za ruku, a zatim sam izgubio svest", nastavio je Gegić.

Banović je tog popodneva bio na dužnsoti, preko radio veze stigla je informacija da gori "Razvitak".

"Kroz dim video sam čoveka koji se gušio, počeo da pada, sa jednom ženom koja se tu zatekla dohvatio sam ga, podigao, poneo do službenog automobila, a onda što brže kroz grad do bolnice… Na putu kroz grad bilo mu je sve gore", priča Banović.

Tek kad su stigli do bolnice, policajac je, kaže, odahnuo, tada je video da je i sam lakše povređen.

Gegić je odmah smešten na intenzivnu negu, u međuvremenu se oporavio. Pre nekoliko dana policajac Banović obišao je Gegića u bolnici, pozdravio ga za hodnika za kraj i početak priče o ljudskoj dobroti i požrtvovanosti.

HISTERIJA HRVATSKIH MEDIJA: Dara iz Jasenovca je prskanje krvi po ekranu u stilu jeftinih horora!


 Dok je većina građana u subotu uveče plakala gledajući film Gage Antonijevića o ustaškim zločinima za vreme NDH, hrvatski mediji i pojedinci na internetu nazivaju ga propagandom i političkim projektom, često ne birajući uvrede

Premijera potresnog filma "Dara iz Jasenovca" na Radio-televiziji Srbije o stravičnim stradanjima i zločinima u ustaškim logorima u NDH za vreme Drugog svetskog rata podigla je veliku prašinu u regionu, a posebno u susednoj Hrvatskoj, ali i dovela i do prave histerije i rasprava na društvenim mrežama!

Naime, nezadovoljstvo i opstrukcije hrvatske javnosti zbog ovog filma trajale su maltene od samog početka snimanja, a kulminirale su juče, nakon što je priča o stradanju dece u koncentracionom logoru Jasenovac u subotu prikazana na malim ekranima.

- Užas ustaških zločina prikazan je na katastrofalan način. Podsetimo, prve recenzije u američkim medijima pokopale su film, ističući kako se radi o jeftinoj srpskoj propagandi usmerenoj protiv Hrvata i Katoličke crkve. Poseban bonus ide glumcima koji glume ustaše, koji pričaju hrvatski s dorćolskim ili vojvođanskim naglaskom - piše Večernji list, između ostalog, u svojoj recenziji filma, za koji tvrde da je pun faktografskih grešaka i čak daju "savet" reditelju Draganu Gagi Antonijeviću da se "jednako grozni zločini mogu napisati puno bolje i bez prskanja po ekranu u stilu jeftinih horora".

Portal Index.hr ovo umetničko ostvarenje naziva "nečim poput službenog državnog filma u Srbiji pod vlašću Aleksandra Vučića", dok je Jutarnji list još ranije iznosio optužbe da je reč o srpskoj propagandi, kao i da je film od samog početka bio zamišljen i izveden kao politički projekat.

A dok je velika većina građana Srbije plakala gledajući ovu potresnu priču, na društvenim mrežama ređali su se još skandalozniji komentari: - Umesto da nas RTS kolektivno večeras vakciniše mržnjom, možemo da izađemo na Trg slobode i upalimo sveću za Đorđa Balaševića - napisao je profesor Beogradskog univerziteta Ivan Videnović na Tviteru, dok je korisnik pod imenom LukaKors otišao tako daleko da je napisao da film "opravdava genocid u Vukovaru i Srebrenici".

Reditelj filma "Dara iz Jasenovca" Predrag Gaga Antonijević izjavio je za TV Prva da 75 godina niko nije smeo da finansira film o Jasenovcu sve dok se nije pojavio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

- Nažalost, i na našu nesreću, bilo je mnogo gore od onog što je prikazano na filmu. Mi smo našli najnižu prihvatljivu meru u opisivanju tih zločina. Više od toga bi bilo nemoguće gledati, a manje od toga ne bi donelo pravdu, niti učinilo film istinskim. Desilo se to što se desilo, ali trebalo je odlučiti kako to pokazati. Mi smo to pažljivo merili i verujem da smo uspeli - kazao je Antonijević za medije.

Amerikanac prevazišao sve

Film ima za cilj teritorijalno širenje Srbije!

Pored Hrvata, tu je i nova skandalozna kritika Džeja Vajsberga, kolumniste američkog časopisa Varajeti, koji se trudi da dokaže kako je srpski film o Jasenovcu - propaganda koja ima za cilj teritorijalno širenje i ekspanziju rasističke politike!

- Svedočanstvo je ludosti industrije Holokausta da neskrivena srpska nacionalistička propaganda ogrnuta velom filma o Holokaustu, poput "Dare iz Jasenovca", može naći distribuciju van svoje rodne zemlje. Manje iznenađuje to što je film predat na razmatranje za Oskara - napisao je Vajsberg. Ove kritike oštro je za strane medije odbacio stručnjak za Holokaust Majkl Berenbaum, objasnivši da ovo nije film protiv Hrvata, već govori o zlu koji su oni počinili.

Broj žrtava u Jasenovcu!

- Na suđenju Adolfu Ajhmanu u Jerusalimu 1961. svedok optužbe Aleksandar Arnon otkrio je da je u Jasenovcu ubijeno od 600.000 do 700.000 ljudi, dok je u drugim logorskim kompleksima NDH (Jadovno, pre svega) pobijeno još nekoliko stotina hiljada.

Istoričar Menahem Šelah je u svojoj knjizi "Istorija Holokausta - Jugoslavija" rekao da je 700.000 žrtava realan broj žrtava.

Preživeli su u svojim svedočenjima rekli da broj žrtava iznosi 900.000 do milion (svedočenja Cadika Danona, Milana Duzemlića, Julija Binga).

Nacistički izvori navode 600.000-750.000

Enciklopedija Jugoslavije iz 1962, objavljena u Zagrebu, kaže da je broj žrtava 700.000.

Franjo Tuđman, u svom "Bespuću povijesne zbiljnosti", procenjuje da je broj žrtava svega 3.000-4.000.

Hrvatski izvori danas tvrde da je broj žrtava oko 83.000.

NEZAPAMĆENI SKANDAL U KVIZU! Takmičar podivljao usred studija, bacao i lomio sve pred sobom (VIDEO)

 

Voditeljka popularnog kviza ostala je u šoku nakon što je takmičar posle izgubljenog poena počeo da baca sve oko sebe.

Program je išao uživo, pa je voditeljka ostala zatečena, ali i svi u studiju. Iako je pokušala da se pribere, nekoliko trenutaka kasnije je zatražila od režije da pusti reklame, što su i učinili.

Island, kviz
FOTO: PRINTSCREEN

Sve se odigralo u islandskom televizijskom šou programu "Getu Betur", što u prevodu znači "Pogodi bolje". U kvizu se inače takmiče dva tima učenika iz srednje škole ili sa fakulteta, ali niko nije ni pomislio da bi jedan od njih ovako mogao da reaguje na tačan odgovor protivničke ekipe.

Ovo divljanje u studiju postalo je hit na društvenim mrežama, a na snimku se vidi kako takmičar prvo baca čašu vode, potom ruši pult, a onda i napušta studio.

Gledaoci su prokomentarisali kako će ovu epizodu biti teško prestići u gledanosti.

недеља, 21. фебруар 2021.

REGION U SUZAMA: Iznenada preminuo legendarni jugoslovenski rukometaš Zlatko Saračević!

 

Strašna tragedija pogodila je hrvatski rukomet.

Legendarni hrvatski rukometaš Zlatko Saračević  preminuo je u koprivničkoj bolnici nakon što mu je pozlilo posle pobede njegovog kluba Podravke nad Lokomotivom.

Saračević se nije dobro osećao nakon utakmice, a pozlilo mu je po izlasku iz dvorane.

U blizini je bila trener golmana Podravke Barbara Stančin koja je pozvala hitnu pomoć.

Dvorana se nalazi jako blizu pa je hitna pomoć stigla brzo, a legendarni hrvatski rukometaš je prebačen do obližnje bolnice

Reanimirali su ga u kolima hitne pomoć, a preminuo je nakon što su ga oživljavali 40 minuta.

AMERIKANAC SE KONAČNO POKLONIO ĐOKOVIĆU: Novakov večiti kritičar SKINUO KAPU Srbinu i najavio KLJUČNI MEČ godine!

 

Jedan od onih koji su komentarisali veliku pobedu srpskog tenisera je i bivši američki teniser Endi Rodik jedan od Đokovićevih večitih kritičara.

"Džoker je toliko dobar. Tokom godina je rutinski pobeđivao brojne sjajne tenisere na Australijan openu. Ne postoji mesto na terenu gde možete da ga napadnete. To je kao da ne možete da zadate udarac bokseru koji može da vas nokautira obema rukama. Poštovanje", napisao je Rodik na Tviteru

Rodik je pomalo iznenadio komentarom, usledila je polemika, pa je pojasnio svoje reči,

"Uvek govorim onako kako je. Pronađite mi jedan primer da nisam ukazao Novaku poštovanje za nešto što je uradio na terenu. Imam pravo da se ne slažem sa nekim stvarima van terena, ali u potpunosti poštujem njegovu igru. On je nestvaran."

Kulminacija je bila pitanje da li će Novak završiti sezonu sa najviše grend slemova.

"Nisam baš najbolji u matematici, ali za to bi bilo potrebno da Rafa ne osvoji Rolan Garos. Ne idem tako daleko, ali ako Novak pobedi Rafu na Rolan Garosu ove godine biće veoma teško reći da nije najbolji. Naravno, to će pokazati vreme, ali to bi bio veliki korak ka tome", zaključio je Rodik

HRVATSKI MEDIJI O DARI IZ JASENOVCA: Zle ustaše i nemoćni Srbi! Kritičar: "Toliko klanja u dva i po sata TEŠKO JE IZDRŽATI


 Nakon sinoćne premijere filma "Dara iz Jasenovca", koji govori o zločinima ustaša u logoru Jasenovac tokom Drugog svetskog rata, u hrvatskim medijima pojavile su se brojne reakcije, od zameranja na boji uniformi i prikaza logora kao mesta gde nije bilo zatočenih Hrvata, do konstatacije da je izostanak nomanacije za Oskara doživljen u Srbiji kao "nacionalna katastrofa".

Filmski kritičar Nenad Polimac za Jutarnji list piše da je "toliko klanja u dva i po sata filma uistinu teško izdržati".

Prema njegovim rečima, filmovi koji se, za razliku od "Dare iz Jasenovca", jesu našli u trci za Oskara - bosanski "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić i ruski "Dragi drugovi" Andreja Končalovskog, takođe se bave pokoljima koje je organizovala država, "ali su to sveli na metaforu".

On filmu zamera i monotoniju koja zavlada nakon prikaza ekstremnog nasilja i kada se upoznaju svi logoraši.

"Ne može se priča graditi na zločestim ustašama i nemoćnim Srbima, treba tu nekakva gradacija, razigrana fabula kakvu je Antonijević imao u 'Spasitelju", konstatuje Polimac.

U tekstu se navodi i da su srpski mediji izostanak nominacija shvatili kao "nacionalnu katastrofu".

"Da su mogli, obrušili bi se teškim kaznama na drske strane kritičare i stvorili su atmosferu da je svet opet protiv njih, kao i devedesetih kad su im proglasili sankcije i organizovali bombardovanje NATO", dodaje se u tekstu objavljenom u Jutarnjem listu.

Autor teksta takođe ocenjuje da je Antonijević pogrešio kad je gurnuo film u takmičenje za Zlatni globus i Oskara, jer se "našao u društvu u kojem ne spada".

Prema njegovima rečima, to nije izdanak "world cinema" koji tamo prosperira, već pre provincijalni uradak, za koji ipak kaže da je vrlo često na solidnom zanatskom nivou, koji svodi račune u ni danas razrešenim nacionalnim sukobima.

Kao potencijalni razlog emitovanja filma na RTS, Polimac navodi želju da se "uveri javnost kakvim je nepravdama bio izložen navodno sjajan srpski film i podari nezadovoljstvo široke publike protiv svega što je izvan granica njihove države".

"Je li to antihrvatski film? Pre bi se mogao proglasiti antiustaškim, što je krajnje legitimno, ali zanima jedino publiku s ovih prostora", piše Polimac, dodajući da je "antikatolicizam već problematičniji" i da se kardinal Alojzije Stepinac bunio protiv dela sveštenstva koje je pristalo uz ustaše.

"Nekakvog odmaka u svemu tome je ipak trebalo biti", zaključuje autor, podsećajući na reči glumca Marka Janketića, koji tumači ulogu zapovednika sistema koncentracionih logora Maksa Luburića da "treba praviti filmove o tuđim, ali i o svojim gresima".

"Večernji list" ocenjuje da je potez da se film emituje prvo na televiziji, a ne u bioskopu bio "poprilično čudan", i dodaje u recenziji da "Dara iz Jasenovca" pretenduje "da bude svojevrsna srpska 'Šindlerova lista', film koji će govoriti o patnjama jednog naroda i fašističkim zločinima".

U tekstu objavljenom na ovom portalu konstatuje se da je "očigledna namera radnje da prikaže ustaše što krvoločnijima i nehumanijima".

"Naravno, niko ne može da porekne da su se u Jasenovcu događali strašni zločini, da su deca gušena plinom, ljudi ubijani maljem i klani velikim noževima, ali to ne znači da je trebalo od tih likova da se prave karikature", dodaje se u tekstu Samira Mile.

"Večernji" ističe da je autor filma Predrag Gaga Antonijević napravio nekoliko faktografskih grešaka, pa se navodi da su ustaše u filmu nosile crne uniforme "iako je službena uniforma bila svetlozelene boje, a crne uniforme su nosili samo pripadnici Crne legije".

Zamera se i ubacivanje časnih sestara u Staru Gradišku, premda, kako navodi autor teksta, one tamo nisu nikad bile.

Komentarišući prikaz fotografije nadbiskupa Alojzija Stepinca na zidu u logoru, u tekstu se ocenjuje da to nije verovatno jer je "poznato je da je Stepinac tokom rata i sam spasio puno dece i osuđivao ono što se događalo u Jasenovcu".

"Takođe, po ovom filmu ispada kako su u Jasenovcu bili samo Srbi, Jevreji i Romi, te da nije bilo Hrvata. Jedina Hrvatica koja osuđuje ustaše pojavljuje se na početku filma", dodaje se.

Komentarišući glumce i likove, za koje kaže da su "većinom nabacani za potrebe pojedinih scena", autor daje "poseban bonus glumcima koji glume ustaše koji pričaju hrvatski s dorćolskim ili vojvođanskim naglaskom".

U tekstu se pohvaljuje muzika iz filma "Dara iz Jasenovca", koju potpisuju Aleksandra Kovač i Roman Goršek, koje se "ne bi posramili ni najveći holivudski spektakli".

Za kraj, Antonijeviću se u tekstu objavljenom u "Večernjem listu" predlaže da pogleda "Quo vadis, Aida?" Jasmile Žbanić, "gde može da se vidi kako se jednako grozni zločini mogu napisati mnogo bolje napisanim likovima i bez prskanja po ekranu u stilu jeftinih horora".